Eko akcija

Description

Kao park prirode, "Blidinje" egzistira od 1995.godine sa površinom od 358km kvadratnih. Ovaj planinski kompleks sačinjavaju planine Čvrsnica, Čabulja ,Vran planina (Mala Čvrsnica, Velika Čvrsnica, Muharnica), visoravni i polja (Plesa, Dugo polje, Rudopolje, Trebiševo, Omrčenica) i jezera (Blidinje, Čvrsničko, Ledeno, Jezerine, Crepulja jezero). Dominantna tačka unutar ovog kompleksa je planina Čvrsnica, sa najvišim vrhom Pločno (2.228m). Na dijelu između Borićevaca i Kuka, gdje izlazi dolina Velike Čvrsnice u Dugo polje, nalaze se okonglomerirani vapnenački slojevi na visini od 1.206m. Ovi slojevi su aluvijalne starosti, iznijeti iz Velike Čvrsnice i predstavljaju fluvioglacijalni nanos. Na ovom platou formiralo se Blidinjsko jezero, koje leži na visini od 1.183m nadmorske visine. Površina jezera iznosi 3.2km2, a najveća dubina je 4.5m. Na pojedinim mjestima u jezeru se ukazuju sprudovi gdje je onaj između Borove glave i Ivan-doca najuočljiviji. Vrste koje nastanjuju jezero su prije svega vrste iz porodice Cyprinidae: klen (Squalis cephalus), bijeli klen (Leuciscus cephalus), a od Salmonidae zastupljena je kalifornijska pastrmka (Salmo ividens gibb. Salmo sehasta) kao ubačena vrsta.

Veliko bogatstvo biljnih i životinjskih oblika u prvom redu treba vezati uz očuvanost prirodnog prostora. Permanentno postojanje heterogenog biljnog i životinjskog svijeta je zabilježeno na ovom području. Čak ni posljednje dvije ledene glacijacije zabilježene na ovom području nisu zaustavile životne procese. Usljed velikog biogeografskog diverziteta područje parka prirode "Blidinje" s razlogom se naziva hercegovačkim endemskim centrom, jer je u njemu zastupljen veliki broj endemičnih biljaka, kojih ima samo na nekim od ovih planina ili onih koje su zastupljene šire na prostorima Dinarida. Neke biljne i životinjske vrste su uspjele preživjeti te prirodne katastrofe, poput nekoliko vrsta encijana, preživjelih endema ledenog doba, i velikog tritona, endemske vrste.

Flora i fauna

Flora parka obiluje različitim mediteranskim i planinskim biljnim vrstama među kojima je veliki broj endemičnih vrsta, poput: Tilovina-zanovjet (Petteria ramentacea), koje nalazimo u kanjonu Neretve, Drežanke, Dive Grabovice i na području Čvrsnice. Zatim modro lasinje, vrsta koja raste iz pukotina stijena i pokriva gole kamenite litice Čvrsnice. Na području Čvrsnice i Čabulje od alpskih i arktičkih flornih elemenata zastupljene su: runolist (Leontopodium nivale) planinski encijan (Genttiana verna), dinarski gencian (Gentiana dinarica), lincura (Gentiana lutea), hrvatska sibirea (Sibirea croatica Deg.et Bald), koje treba posebno zaštiti. Posebno vrijedne su sastojine munike (Pinus heldreichii) na lokalitetu Masne luke i Čvrsnice. Na području Vrana, Čvrsnice, Svinjače i Čabulje javljaju se očuvane šume crnog bora (Pinus niga), smrče (Picea abies), jele (Abies alba), tise (Taxus bacata), dok u nešto višim dijelovima raširen je dryas octopetala, a u oblasti glacijacije, snježnika i lednikara raširena je klekovina bora (Pinus mugo). Od listopadnih vrsta najzastupljenije su bukva (Fagus silvatica), lijeska (Corylus avellana), te hrast kitnjak (Quercus petraea).

Među velikim brojem životinjskih vrsta koje žive u parku, važno je spomenuti kralja šume - smeđeg medvjeda i ukras vrhova Čvrsnice - divokozu. Od ostalih životinjskih vrsta područje parka nastanjuju: zec, lisica, divlja svinja, lasica, vjeverica...

Gallery

History