Kako mini hidroelektrane prijete stabilnosti šumskih ekosistema?

Kako mini hidroelektrane prijete stabilnosti šumskih ekosistema? U težnji da se proizvede što veća količina energije u Bosni i Hercegovini koriste se i vodni resursi šumskih ekosistema na kojim se grade mini hidroelektrane. Da li će nekontrolisano korištenje šumskih vodnih potencijala uticati na stabilnost ekosistema teško je anticipirati, ali neka zapažanja upućuju na takve prijetnje. Tokom sušnog ljeta 2007. godine izvršen je pregled nekih mini hidroelektrana u BiH radi uvida u način korištenja voda šumskih potoka za potrebe proizvodnje energije i potencijalno mogućeg negativnog efekta na okoliš. Na osnovu ovog pregleda daju se zapažanja koja mogu biti korisna onim koji daju okolinske dozvole za izgradnju ovih objekata, preduzećima šumarstva koja gospodare šumama ovih područja i vlasnicima mini hidroelektrana.

Zapažanja u vezi sa ovim objektima su slijedeća:

- neki objekti su bili u funkciji i pored nedovoljne količine vode u sušnom periodu. Na ovim objektima cjelokupni protok vode bio je usmjeren u cjevovod elektrane tako da je kontinuitet vodotoka bio prekinut.

Na ovaj način biološki minimum protoka vode iza brana (iako precizno nedefiniran) nije poštovan. Posljedica ovakvog odnosa prema prirodi je nestanak živog svijeta ovih voda.

- neki objekti su izgrađeni na izvorištima šumskih potoka, što otvara potrebu legislativnog ograničenja izgradnje ovih objekata uzvodno, jer će oni, nema sumnje, negativno uticati na sve komponente šumskih ekosistema. Zbog nedovoljne količine vode u jednoj od ovih akumulacija izgrađeni su dodatni cjevovodi radi prikupljanja novih količina vode iz okolnih izvora u šumi, što je učinjeno protivno projektnoj dokumentaciji. Na ovaj način ugrožava se režim voda unutar šumskih zajednica, život divljači i drugih organizama, odnosno biodiverzitet i stabilnost ekosistema u cjelini. Napominje se da se šume u kojima postoje izvorišta vode tretiraju kao šume visoke zaštitne vrijednosti i u njima se izvode posebne gospodarske mjere radi zaštite ovih vrijednosti. Voda jeste obnovljiv prirodni resurs, ali ga generiraju šume.

- brane se grade na sastavcima (ušću) potoka radi veće akumulacije vode pri čemu se ne vodi računa o kontinuitetu vodotoka i biološkom minimumu.

- neke hidro akumulacije i postrojenja za proizvodnju struje se grade na istim lokacijama tako da se formira niz ‘vezanih’ objekata, čime se protok vode reducira ili čak i prekida na većoj dužini vodotoka.

- neke hidroakumulacije se grade u blizini zaštite vrijednih hidrogeoloških fenomena (vodopada, vodenih kaskada i slapova), a neke i iznad ovih objekata. Nažalost, zabilježen je i primjer izgradnje mini brane iznad Zakonom zaštićenih vodopada.

- monitoring korištenja voda i zaštite biodiverziteta nije sistemski riješen i prepušten je lokalnoj upravi. Nema podataka o tome ko je nadležan za monitoring, kada i kako se vrši i kako se financira.

Izgradnja mini hidroelektrana po svaku cijenu u direktnoj je suprotnosti sa Međunarodnom konvencijom o zaštiti biodiverziteta (Samit o zemlji, Rio de Janeiro, 1992) i Rezolucijom o zaštiti biodiverziteta evropskih šuma (Ministarska konferencija, Helsinki 1993).

prof. dr Midhat Uščuplić
03/03/2008 Blog Dnevnog Avaza


Share this