As announced at the meeting held last Wednesday in Bakovici, yesterday morning between 10 am and 12 am a peacful protest of Fojnica citizens was held in front of the municipality building. There were residents of Gojevici, Dusine, Luk, Bakovici and other places present. The reason for this gathering was the problem of mini hydroelectric plant construction in the area of the Fojnica district.
This photo was made a few days after the last incident of enviromental destruction, this time at the very entrance of the Rakitnica Canyon. It is very well known what happened with Babin dol on Bjelasnica, but we do not understand how they can go this far.
Pored
ulaza u Vjetrenicu počela je danas nicati drvena brvnara koja bi
navodno trebala služiti za turističku ponudu špilje. Prema odgovorima
radnika, iza gradnje stoji lokalna vlast, koja je unatoč upozorenjima
Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje počela bez dozvole s radovima na ovom zaštićenom spomeniku prirode.
Speleološka
udruga poziva vlasti da hitno zaustave svaku intervenciju bez dozvole,
jer u Rješenju o zaštiti Vjetrenice (broj 103. od 22.6.1959.), stoji da
je „zabranjena svaka gradnja ili ma kakva promjena oblika terena u
njegovoj neposrednoj okolini bez prethodne dozvole Zavoda. Bilo kakva
fizička ili pravna osoba koja to radi dužna je o svom trošku prema
uputstvima Zavoda vratiti zaštićeni spomenik u prvobitno stanje ili
nadoknaditi štetu". U Rješenju stoji da je Zemaljski zavod za zaštitu
spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH, u smislu člana 1 i 19
Zakona o zaštiti spomenika kulture, koji je objavljen u Službenom listu
od 3.4.1947., donio rješenje kojim se Vjetrenica u selu Zavala
25.1.1950. stavlja pod zaštitu države.
U Rješenju stoji da se
Vjetrenica kao spomenik pod zaštitom države ne smije rušiti,
prepravljati, doziđivati ni restaurirati bez prethodne dozvole
Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti
NR BiH, kojeg je kasnije naslijedio Republički zavod za zaštitu
prirodnog i kulturnog naslijeđa. Ovom Zavodu, Zakonom o zaštiti prirode
iz 2003. oduzeta je nadležnost nad zaštitom prirode, a da nije osnovano
novo tijelo, čime je Federacija BiH počinila protuzakonito djelo protiv
zaštite prirode. Naime, nitko ne smije onemogućiti zaštitu prirode, a
za provođenje Zakona o zaštiti prirode zaduženo je Federalno
ministarstvo okoliša i turizma
Međunarodno društvo za podzemnu biologiju i Radna grupa za krš i pećine Međunarodne unije za očuvanje prirode upozorili su više puta vlasti u BiH da obustave sve radnje oko Vjetrenice jer bi svijet mogao izgubiti jedno od najvećih dragulja prirode ove vrste.Bh. vlasti nisu ni odgovorile na pismo niti su postupile po njemu u zaštitit prirode.
Stanje na području Vrela Bosne posljednjih dana kulminira
nezakonitim radnjama i gradanjama u najužem prostoru koje je zaštičeno
kao izvor pitke vode i kao prirodni prostor.
Vrelo Bosne je vodozaštitna zona i Spomenik prirode, a stanje narušava
ugostiteljski objekat "Labud", upozorilo je Ekoudruženje "Neolit".
Pored trajnog oštećenja okoliša i njegovih ambijentalnih vrijednosti
takvo stanje može uzrokovati loš kvalitet pitke vode za građane
Sarajeva.
Udruženje "Neolit" u svom saopćenju navodi da su reagirali prema svim
nivoima vlasti premijeru i Skupštini Kantona Sarajevo, gradonačelniku
Sarajeva i načelniku Općine Ilidža i predložili metodu zaštite okoliša
i primjenu principa potpune zabrane rada, odnosno uklanjanje-rušenje
objekta.
Graditelji su na putu da unište i predivni Kostelski slap na Uni nizvodno od Bihaća, na samom ulazu u nekada zaštićeni kanjon Une. Neposredno uz slap je niklo cijelo naselje sa višespratnicama. Naravno, sva kanalizacija iz ovog naselja će završiti u rijeci Uni.
Da li su ovi objekti dobili građevinsku dozvolu i ako jesu, ko im je izdao?
Zašto nijedno od mnogobrojnih udruženja za zaštitu rijeke Une nije reagovalo?
Rezultat analize uzoraka snijega, koje su sredinom prošlog mjeseca
uzeli stručnjaci "Vodovoda" radi utvrđivanja količine mineralnih ulja
koja se apsorbiraju u zemljište zaštitne zone izvorišta Sarajevsko
polje, tri puta je bolji u odnosu na prošlogodišnji.
On iznosi 1,56 kilograma mineralnih ulja na 25.000 kvadratnih metara, a
uzorke su uzimali sa po dvije lokacije na Lužanskom putu, Hrasničkoj
cesti, Igmanskom putu, u Glavogodinama, na Stojčevcu, u Velikoj aleji,
na Vrelu Bosne i Plandištu. Munib Kučuk, rukovodilac Službe sanitarne
zaštite i kontrole vode, objašnjava da je razlog što su uzorke uzimali
dok su trajale padavine, odnosno 48 sata nakon početka padanja.
- Bila je i smanjena frekvencija automobila, pa je izmjerena količina
ulja zbog toga manja, jer su one rezultat saobraćaja. Zbog manjih
padavina, prošle godine samo smo uzimali uzorke nakon 24 sata. Tada je
saobraćalo mnogo više automobila, pa je izmjerena količina ulja
iznosila 2,40 kilograma na 25.000 kvadratnih metara - pojašnjava Kučuk.
On ističe da ovo smanjene nije znak da je nešto urađeno kada su u
pitanju zaštitne mjere, već da je slučajnost što su tokom uzimanja
uzoraka mještani manje koristili vozila. Dodaje da još uvijek postoji
rizik pojave ulja u podzemnim vodama te da zbog toga treba što prije
pristupiti otkupu parcela i primjeni zaštitnih mjera.
Autor: L. KAVAZOVIĆ
Da li će i treća zaredom propala zimska turistička sezona natjerati sve investitore, i legalne i nelegalne, koji su doveli do toga da neke naše planine sada liče na ružne gradske četvrti, da shvate da je globalno zagrijavanje realnost i da će snijega biti sve manje i manje, i da su njihove investicije zapravo propale?
SARAJEVO, BANJALUKA - Loša zimska sezona u BiH ponovila se i ove godine, treći put zaredom, a glavni razlozi tome su nedostatak snijega i toplo vrijeme.
Sulejman Spahić, direktor hotela "Pansion Vlašić ski", kazao je da nisu zadovoljni ovogodišnjom zimskom sezonom i da je slična kao prethodnih godina."Kako ćemo biti zadovoljni kada snijega nije bilo za vrijeme novogodišnjih praznika i raspusta, kada je bio najpotrebniji? Kasnije je bilo nešto snijega, ali su raspusti bili prošli tako da je posjetilaca bilo mnogo manje", kazao je Spahić.
Zorica Stojanović, zaposlena u Službi prodaje hotela "Bistrica" na Jahorini, kazala je da je, iako zimska sezona još nije završena, ova godina ipak lošija od prethodne.
"Posjećenost je manja za nekih 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, a najviše imamo gostiju iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Snijega nije bilo kada je sezona bila u jeku i kada su godišnji odmori trajali, tako da je sezona bila slaba", navela je Stojanovićeva.
Ona je kazala da u ovom hotelu do kraja marta posjetioci imaju pogodne cijene za ski-vikende, pa dva polupansiona za jednu osobu koštaju 111 maraka.
Dubravka Vasković, šef recepcije u hotelu "Maršal" na Bjelašnici, kazala je da je u ovom hotelu posjećenost bila nešto manja u odnosu na prošlu godinu.
"Sezona nije kao što smo očekivali, bili smo popunjeni od Nove godine do 15. januara, a nakon toga, zbog visokih temperatura, bilo je manje gostiju", kazala je Vaskovićeva.
Ona je navela da zbog visokih temperatura nisu mogli raditi ni snježni topovi, koje odskora ima Bjelašnica, jer da bi oni radili, temperatura mora biti oko minus tri stepena Celzijusa.
"Nadamo se da će makar do kraja sezone doći do poboljšanja, jer imamo povoljnije cijene", istakla je Vaskovićeva.
Snježana Marijanović, domaćica hotela "Monument" na Kozari, kazala je da je posjećenost svake godine sve manja.
"Zbog sve manje posjećenosti zimi mi smo se okrenuli kongresnom turizmu, hotel najviše zarađuje od seminara upravo iz razloga što se ne možemo osloniti na zimski turizam", navela je Marijanovićeva.
Zimskom sezonom ove godine zadovoljni su jedino u Kupresu.
Jozo Ivić, predsjednik Turističke zajednice opštine Kupres, kazao je da je posjećenost od zvaničnog otvaranja zimske turističke sezone, 12. decembra, do kraja februara ove godine, veća za 50 odsto u odnosu na isti period 2008. godine.
On je dodao da je veći broj gostiju rezultat povoljnijih vremenskih prilika u protekla dva mjeseca, kada je bilo više snježnih padavina, ali i sistema vještačkog zasnježivanja skijaških staza na terenima Sportsko-rekreacionog centra "Čajuša".
"Većinu noćenja u ovoj zimskoj turističkoj sezoni ostvarili su strani gosti, uglavnom iz Hrvatske, koji su na Kupreškoj visoravni provodili dio godišnjeg odmora ili su iz susjedne Dalmacije dolazili u dane vikenda", naveo je Ivić.