Konjic

Kanjon Rakitnice

Kanjon Rakitnice između planina Bjelašnice i Visočice

Obnova konjičke ćuprije i uništavanje čuda Neretve

Konačna rekonstrukcija davno porušenog otomanskog mosta u Konjicu, nagnala je poznatog bh. zaštitnika okoliša Tima Clancyja na alarmantna razmišljanja o našem odnosu prema Majci Prirodi u ovom dijelu BiH. I dok ponosno slavimo otvaranje mosta, zaboravljamo da ono što se dogodilo Konjicu i njegovoj okolini, u ekološkom smislu, u protekloj dekadi nije manje užasno od otimanja i grabeži u brutalnom ratu koji smo preživjeli. Šlag na tortu su ponovna nastojanja da se uzvodno od ovog grada izgradi brana na Neretvi, kojom bi se uništio i posljednji veći riječni tok u Evropi koji se može još uvijek podičiti sa nevjerovatnih 100km pitke vode.

Ništa više neće biti kao prije

„Ništa više neće biti kao prije kada se projekat sistema HE na Gornjoj Neretvi bude realizirao“. Ovo je izjava čelnih ljudi konzorcija Intrade energija – Hidrogradnja – Energoinvest koja se više puta čula na njihovoj prezentaciji projekta HES Gornja Neretva koja je održana 19.02.2008. g. u Sarajevu. Zanimljivo je da isto već godinama govore protivnici projekta samo uz opasku da pri tom koriste kondicional: „ako bi se, ne daj Bože, projekat realizirao“. Naravno, riječi su iste, ali je smisao dijametralno suprotan.
Prezentacija projekta pretencioznog naziva „Čiste ideje - čista energija“ je očajnički napor konzorcija u spašavanju projekta i dobijanju koncesije na osnovu samoinicijativne ponude. Stoga i ne čudi spisak zvanica iz koga se jasno vidi da su pozvani svi oni koji odlučuju i koji lobiraju za projekat. Naravno, na skup nisu pozvani istaknuti znanstvenici i eksperti koji bi mogli ugroziti dirigirani rezultat ovog skupa. Metodom selekcije frizirani su i pozivi predstavnicima medija, a o tome da za NVO sektor na skupu nije bilo mjesta ne treba posebno ni naglašavati. Datum prezentacije nije slučajno izabran jer se sutradan na Parlamentu FBiH trebalo odlučiti o izgradnji elektro-energetskih objekata. Međutim, organizatori skupa ostali su razočarani odzivom jer pozvani vrh najjače stranke u FBiH u potpunosti je bojkotirao prezentaciju. Isti oni koji su osporili dodjelu koncesije putem samoinicijativne ponude.
A na skupu već viđene stvari: govor autora projekta o visokom tehničkom nivou, o najvećim ekološkim standardima, o potpuno ispoštovanoj zakonskoj proceduri itd. „Nama draga Neretva - kako reče promotor ekološke studije - ostaće maksimalno zaštićena, a šanse za razvoj turizma, ribogojilišta itd. biće osnova za razvoj i prosperitet lokalne zajednice“. Izjava rukovodilaca Intrade energije da bi radovi mogli početi odmah nakon zaključenja ugovora o koncesiji van svake je pameti kada se zna da je projekat tek u fazi idejnog rješenja bez ikakvih istražnih radova na terenu. Opet se u izlaganju čulo o maksimalnoj podršci lokalne zajednice (anketa i 90% zagovornika brana), a o onim drugim (peticija sa 15.000 potpisa protiv brana) ni riječi. Također, ni jednom riječju se nisu spomenuli ultimativni zahtjevi općine Konjic.
Učesnicima skupa nisu mogle promaći ni činjenice da je federalni javni pravobranilac osporio zakonitost procedure makar to i stidljivo i marginalno bilo rečeno. Koliko je skup obavio valjano zadaću pokazao je sutrašnji dan: na prijedlog premijera Brankovića Parlament je ponovo, po drugi put, odložio raspravu o izgradnji elektro-energetskih objekata

Čudne igre sa nacionalnim parkovima se nastavljaju

Čudne igre oko Neretve i nacionalnog parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja se nastavljaju. Na skupu koji je organizovan u Konjicu Mehmed Cero iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma je prezentirao prijedlog da se umjesto jednog nacionalnog parka formiraju dva, suprotno svim dosadašnjim preporukama stručnjaka.


Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni-Neretva“ organizovalo je 19.12.2007. g. u Konjicu okrugli sto na temu „Nacionalni parkovi na području općine Konjic“. Navedenom skupu odazvao se veliki broj učesnika koji su na ovaj ili na onaj način zainteresovani za buduće nacionačne parkove na području općine Konjic i šire. Skupu su prisustvovali:
- predstavnici Ministarstva okoliša i turizma vlade FBiH;
- predstavnici Ministarstva prostornog uređenja vlade FBiH; - predstavnici ministarstava vlade HNK;
- predstavnici Općine Konjic i MZ-a;
- predstavnici šumarskog preduzeća „Prenj“ iz Konjica;
- predstavnici NVO za zaštitu okoline iz Sarajeva, Jablanice i Konjica;
- predstavnici drugih organizacija/udruženja koji su korisnici prirodnih resursa na području budućih nacionalnih parkova (lovci, planinari, ribolovci, rafteri i dr.);
- predstavnici turističke zajednice i drugih zainteresirani građani.

Na skupu su iznešena sljedeća uvodna izlaganja:
1. „Zaštićena područja u BiH i Općini Konjic razvoj i zaštita“ / Mehmed Cero, Ministarstvo za okoliš i turizam vlade FBiH;
2. „Nacionalni parkovi u svjetlu interesu lokalne zajednice“ / Esad Omerović, pomoćnik načelnika za urbanizam Općine Konjic;
3. „Šume u nacionalnim parkovima – osvrt na općinu Konjic“ / Samir Alikadić, direktor šumskog preduzeća „Prenj“ iz Konjica;

Potreba za organizacijom rasprave o nacionalnim parkovim sa posebnim osvrtom na općinu Konjic proisteklo je iz više razloga:
- neizvjesnost i niz nepoznanica o aktivnostima za proglašenje NP, naročito NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ i NP „Bjelašnica, Igman, Treskavica, Visočica“,
- prisutne izmjene već donešenih odluka,
- potpuno isključenje javnosti iz dosadašnjih aktivnosti,
- izražene bojazni, nedoumice i sumnje u okviru lokalnih zajednica sa aspekta razvojne funkcije budućih NP.

Udruženje „Zeleni – Neretva“, nesporno i potpuno opredjeljeno za zaštitu prirode se opredijelilo i za organizaciju okruglog stola kako bi se javno, transparentno i sa najboljim namjerama javnost upoznala sa aktivnostima vlade, problemima koji se pojavljuju, ali i najneposrednijim mišljenjima predstavnika lokalne zajednice i korisnika prostora i prirodnih resursa u zoni planiranih NP. Sama činjenica da dva planirana NP treba da se prostiru na cca 70 % područja općine Konjic čini temu veoma interesantnom, kompleksnom i ozbiljnom. Ima li se na umu da su do sad donešene odluke dosta slobodno i aproksimativno odredile granice budućin NP tako da se u okviru područja NP nalazi niz većih naselja, industrijskih i drugih privrednih objekata, te da granice dolaze bukvalno u grad Konjic razumljive su bojazni lokalne zajednice i stanovništva. Tom zasigurno doprinosi činjenica da u nacrtu zakona o NP, kao i odlukama nije izvršena zonifikacija područja NP, nego je to ostavljeno budućoj upravi NP. Predstavnici ministarstva vlade FBiH su u svojim tumačenjima tokom rasprave kategorički isticali da se interesi za formiranjem NP ni u kojem slučaju ne smiju sukobiti sa interesima lokalne zajednice te da će se u kasnijim aktivnostima to maksimalno uvažavati. Ostao je utisak da predstavnici lokalne zajednice nisu oklonili svoje bojazni o mogućim problemima zbog nadležnosti u zoni NP. Tokom rasprave istaknuta je i činjenica da je nivo dosadašnje ekološke svijesti građana o potrebi formiranja NP dosta nizak te da je neophodna edukacija. Naravno, neprihvatljive su i neke rasprave u kojima se u ustrojstvu NP vidi „čarobni štapić“ u otklanjanju dosadašnjih pojava destrukcije i devastacije prirode i prirodnih resursa (krivolov i sl).

Veliki broj učesnika je isticao da je neprihvatljivo da rijeka Neretva u oba NP bude neka granična linija, a ne nukleus, centar NP jer to ona svojom prirodnom vrijednošću i zaslužuje. Ta protumačena rješenja su protumačena kao stvaranje pretpostavki da budući NP ne budu smetnja izgradnji hidroelektrana u gornjem toku Neretve. Na skupu je najveći broj učesnika ostao više nego iznenađen saznanjem da se planirani NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ dijeli na dva NP i to: NP „Prenj“ i NP „Čvrsnica, Čabulja, Vran“. Ovaj najnoviji prijedlog prezentirao je g. Mehmed Cero iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Pravo obrazloženje i argumentacija za ovaj potez na skupu nije dato. Ovaj prijedlog je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ koji je u vidu nacrta prethodna vlada FBiH koncem juna 2007. g. poslala u parlamentarnu proceduru. Zar je moguće da prijedlog o jedinstvenom prostoru Prenja, Čvrsnice i Čabulje kao budućem NP, star više od 50 godina, samo promjenom saziva vlade prestaje da egzistira. Nismo ubjeđeni da je najnoviji prijedlog rezultat stručne ekspertize jer nam nije poznato da su se mišljenja eminentnih stručnjaka promijenila.

I na kraju da zaključimo. Opći je zaključak da je formiranje NP potrebno i da postupak (uz druge aktivnosti) bude transparentan za javnost. Potrebna je stalna konsultacija sa strukom i stručnjacima, ali i sa lokalnom zajednicom i afektiranim stanovništvom. Opći je zaključak da lokalna zajednica i stanovništvo ne smiju biti oštećeni i da se rješenja moraju tražiti u okviru održivog razvoja. Očito je da ovakvih rasprava nedostaje i da su potrebne u mnogo većem broju i na raznim nivoima. U narednoj 2008. godini Udruženje „Zeleni – Neretva“ će svojim djelovanjem aktivno doprinositi u ovom segmentu zaštite prirode


Syndicate content