Eko akcija

Na južnoj padini Bjelašnice nema šume više od 100 godina. Kako bi preživjeli, ljudi koji su tu bili nastanjeni morali su je krčiti, nakon čega je ostala ledina. Entuzijasta Nizar Zaćiragić, u saradnji sa Šumarskim fakultetom, pokrenuo je ideju o pošumljavanju ovog dijela olimpijske ljepotice.

Južnu padinu Bjelašnice od Štinjeg dola do Šabića jučer je obišla i ekipa "Avaza" zajedno s Farukom Mekićem, dekanom Šumarskog fakulteta, Zejnilom Berilom, predstavnikom "Sarajevošuma", te Nizarom Zaćiragićem. Obilazeći teren na kojem je planirana sadnja, Mekić je istakao da je ovo kompleksan problem te da površinu od 1.000 hektara treba pošumiti u fazama.

- Prvo moramo stvoriti uvjete za život vrstama koje ovdje mogu uspijevati. Na početku ćemo zasaditi pionirske vrste kao pokus, a nakon toga jelu, smrču, bukvu, bijeli bor... Planirano je da počnemo već najesen - kazao je Mekić i dodao da je sve u formi prijedloga te da će uposlenici fakulteta ubrzo pregledati teren i uraditi prijedlog projekta, nakon čega će aktivno uključiti i državne institucije.

Penjući se na vrh ogoljene Bjelašnice, Zejnil Berilo otkrio je našoj ekipi prijedlog da u ovaj projekt budu uključeni i svi građani KS, tako što će na južnoj padini planine zasaditi nekoliko svojih sadnica.

- Ako bi ovako radili, svaki stanovnik bi imao površinu od 25 kvadratnih metara, na kojoj će zasaditi i održavati svojih pet sadnica. Na ovaj način ćemo vrlo lako pošumiti planiranu površinu - dodao je Berilo.

Zasaditi skoro tri miliona sadnica

- Na površini od 1.000 hektara planiramo zasaditi skoro tri miliona sadnica. Ako bi svake godine sadili po 50 hektara, za realizaciju projekta potrebno je oko 20 godina - rekao je Mekić.