Ukoliko novi Zakon o šumama za FBiH bude usvojen u sadašnjem obliku, većina zaštićenih područja u FBiH će morati staviti ključ u bravu, a kreiranje budućih će biti praktično neizvodivo.
Član 28. prijedlog novog zakona predviđa da “vlasnik privatne šume i korisnik državne šume imaju pravo na naknadu za njeno ograničeno korištenje ili povečane troškove gospodarenja. Naknadu snosi lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno odnosno pravno lice kojem je zaštićeno područje dodjeljeno na upravljanje. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda.”
što znači da sva šumska preduzeća kojima je dato da gospodare dijelovima teritorije unutar kojih se nalaze zaštićena područja će imati pravo na naknadu za svu neiskorištenu šumu sa teritorije zaštićenog područja. S obzirom da nekolicina zaštićenih područja u FBiH već sada jedva sastavljaju kraj sa krajem nije teško predvidjeti kakva će biti njihova sudbina ukoliko ovakav zakon prođe.
I u samu proceduru osnivanja zaštićenog područja su sada ubačene nove prepreke:
Bez saglasnosti općine tj. lokalne zajednice, više neće biti moguće proglasiti zaštićeno područje na području šume, štavise cijela procedura je birokratizirana. (član 28. i član 30. zakona (šume sa posebnom namjenom)).
Također, u kategoriji gdje se definišu šume sa posebnom namjenom, potpuno je izostavljena mogućnost da šuma bude proglašena posebnom zbog njenog značaja za naučna istraživanja.
Ukoliko se ovakav zakon usvoji FBiH će postati jedina evropska regija koja svojim zakonodavstvom praktično eliminiše mogućnost zaštite šuma unutar svojih zaštićenih područja.
U ovom trenutku, sa manje od 1% teritorije koja se nalazi pod nekim oblikom formalne zaštite, Bosna i Hercegovina se nalazi na posljednjem mjestu u Evropi.