U Hutovom blatu, ptice je dočekala pustoš.
Na visoravni Kruzi, iznad Livna, prema podacima Planinarskog ekološkog udruženja "Borova glava", živi 198 divljih konja, među kojima 20 ždrebadi.
1.780 vukova je ubijeno u BiH u razdoblju od deset godina.
I pored toga što je BiH potpisala Bernsku konvenciju, ne postoji zakon koji štiti ovu vrstu. To je potpuno nekontrolisan (krivo)lov. Lovci iz susjednih zemalja dolaze u Bosnu i Hercegovinu u lov.
80% lovaca u lovačkim društvima nemaju poštovanja, ni etičkih normi. U lovu na vuka, krivolovci ne biraju sredstva, koriste snajpere, automatske puške i mine.
I pored brojnih zakona i konvencija koje je naša zemlja donijela i potpisala, tužna i sramotna priča sa medvjedima, zatočenim na ribnjaku kod Gornjeg Vakufa, u glavnoj ulozi se nastavlja. Mnogobrojni državni službenici odgovorni za ovu oblast očito ne žele da rade svoj posao.
Nizu poznatih i manje poznatih restorana i kafana koji u zatočeništvu drže divlje životinje, pridružio se i Fahrija Čelić, koji u svom ribnjaku u općini Gornji Vakuf udomljuje i dva medvjeda, čime je još jednom prekršen Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja.
SARAJEVO - Sarajevska izletišta i parkovi prirode na stalnoj su meti nesavjesnih građana, a sve je više pritužbi eko-udruženja i planinara o nelegalnoj sječi drveća i nelegalnog lova.
Elma Karović, upraviteljica parkova prirode "Skakavac" i "Bijambare", kaže da često nalaze razbijene informativne table i da ih stalno moraju mijenjati.
"Što se tiče nelegalne sječe šume u parku 'Skakavac' i žalbi eko-udruženja i planinara, mogu pouzdano potvrditi da u parku 'Skakavac' nema nelegalne sječe. Ali, 'Skakavac' vam je širok pojam, mnogo je šume koja izlazi iz okvira Kantona Sarajevo i kojom ne gazduju 'Sarajevo šume', tako da je moguće da nelegalne sječe ima na drugim područjima", kaže Karovićeva.
Prema njenim riječima, donedavno je veliki problem bio nelegalni lov, ali da je toga sada puno manje.
"Imamo dogovor sa lovačkim udruženjima i on se uglavnom poštuje, mada se često desi situacija da lovački psi budu pušteni u parkove. Onda se lovci pravdaju da su psi zalutali", objašnjava Karovićeva.
Ona ističe kako građani još nemaju razvijenu svijest o ljepotama koje ih okružuju, te da često, u jeku sezone na izletištu Skakavac i Bijambare nalaze smeće i uništen mobilijar.
I u "Sarajevo šumama" kažu da građanima nedostaje educiranosti kada je u pitanju zaštita šume i prirode uopšte, te da je veliki problem sa nelegalnom sječom šume u Kantonu Sarajevo.
Sarajka Fahira L. kaže da svakog vikenda ide na neko od sarajevskih izletišta, te da je svjedok tome da smeća ima svuda, kao i da klupe, kante za smeće i stolove stalno uništavaju.
"Planinari nam također stalno pričaju kako viđaju lovce u područjima kojima gazduju općine i 'Sarajevo šume', kao i da je povećana sječa šume", kaže ova sugrađanka.
Suad Hećo, izvršni direktor u preduzeću "Park", koje je zaduženo za izletišta Vrelo Bosne i Stojčevac, kaže da je najveći problem što građani konstantno uništavaju zelene površine.
"Konstantni nam je problem s informativnim pločama - građani ih stalno uništavaju, kao da su sebi dali u zadatak da ruše i sklanjaju table i onemogućavaju informacije", kaže Hećo.
Tvrdi da im je najveći problem na izletištima Vrelo Bosne i Stojčevac kada su lijepi dani.
"Ljudi roštiljaju na zelenim površinama, bacaju smeće ribama, ostavljaju ga po zelenoj površini, lome kante, klupe i to je strašno. Jedno vrijeme smo šutjeli. Pokušali smo da ne kukamo na građane Sarajeva, ali ovo je prevršilo mjeru i moram da kažem da nikakve kulture i odgoja nemamo", rekao je Hećo.
Kada je u pitanju izletište Barice u općini Stari grad kažu da nemaju saznanja o nelegalnom lovu i sječi drveća, ali mole građane da ukoliko raspolažu ikakvim informacijama, da ih o tome obavijeste.
Karovićeva ističe da svake godine imaju problem kome povjeriti sječu oboljelih i porušenih stabala u parkovima prirode u toku zime.
"Uvijek angažiramo privatnike koji volovima izvlače polomljena i oboljela stabla iz šume. Trenutno ništa ne radimo u parku 'Skakavac' jer je zima i sve je zaleđeno", objašnjava Karovićeva.
Na području lovišta kojim gazduje Lovačko društvo Bugojno sve češći
je krivolov neodgovornih lovaca i osoba s područja drugih općina SBK,
najčešće općine Novi Travnik. Jedan takav incident dogodio se u zoni
Lovačke sekcije Drvetine, tačnije na području Koša, na lokaciji
poznatoj kao Harambašića Luka.
Krivolovce je otkrio i fotografisao, a potom i prijavio lovočuvar
Dževad Nuhić. Bili su oko 10 kilometara duboko u terenu LS Drvetine i
ustrijelili su srnu, zaštićenu divljač, odsjekli joj glavu, a kako su
se dali u bijeg nisu stigli oguliti nesretnu životinju.
- Ovo je problem koji je sve intenzivniji i kako se sa obje strane, kod
lovaca iz Bugojna i krivolovaca iz Novog Travnika radi o naoružanim
osobama, realna je opasnost od neželjenih posljedica. Fotografisane
osobe su čak prijetile i smrću našem lovočuvaru. Od MUP-a zahtijevamo
konkretnu akciju jer do sada naše prijave protiv krivolovaca čak sa
konkretnim i preciznim imenima i prezimenima nisu dale nikakvog
rezultata - kaže predsjednik LD Bugojno Nedžad Haračić.