Eko akcija

U rijeku Bosnu ispuštena veća količina opasne materije

U rijeku Bosnu je, kroz kolektor otpadnih voda u krugu kompanije Arcelor Mittal, kasno popodne subotu ispuštena veća količina količina opasne materije još neutvrđenog sastava. Policiju i inspektore su o tome obavijestili ribari i žitelji naselja uz obalu Bosne, nakon što su uočili masnu mrlju sa zadahom mazuta. Nakon obavljenog uviđaja, uzeti su uzorci vode i slijedi, potvrđeno je u Kantonalnom tužilaštvu Zenica, istraga o ovom događaju.

Posljednja 24 sata su za floru i faunu rijeke Bosne nizovdno od kolektora otpadnih voda u zeničkom naselju Kanal bila ubitačna.

Policija, kantonalni tužilac te nadležni kantonalni ispektor i uposlenici Uprave civilne zaštite protekle noći su u krugu bivše Željezare, gdje je uz Arcelor Mittal smješteno još nekoliko privrednih preduezaća, obavili uviđaj.

Iako u znatno manjoj količini, materija neutvrđenog sastava - koja se, po izjavama stručnjaka, ispušta iz industrijskih i termoenergetskih postrojenja - i danas je istjecala u rijeku.

Žitelji naselja uz obalu upozoravaju kako je nekontrolisano ispuštanje materija opasnih po okolinu sve učestalije.

Miris zagađenja danas se ne osjeća u zraku

U rijeci Bosni i danas je prisutna masna tekućina koja istječe u korito ove rijeke na mjestu ispusta otpadnih voda iz industrijskih postrojenja ispod brane u zeničkom naselju Kanal, prenio je Feni dežurni operativac Federalne uprave Civilne zaštite Zdravko Miletić, navodeći izvještaj Kantonalne uprave Civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona.

Civilna zaštita je u subotu kasno poslijepodne dobila informaciju od građana da je u rijeci Bosni primijećena uginula riba, nakon čega su na lice mjesta izašli predstavnici MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, kantonalni tužilac i kantonalni inspektor za vode, kojima su se kasnije priključili i članovi Kantonalne uprave Civilne zaštite.

Masne mrlje sa zadahom mazuta prekrivale su površinu vode, a zagađenje je vidljivo i na tlu. Miris koji se osjetio proteklog dana, danas se ne osjeća u zraku, javlja Fena.

Pretpostavlja se da je u rijeku Bosnu do sada isteklo više od 30.000 kubnih metara zagađene vode, a problem je što kontaminacija rijeke već traje duže od 24 sata.

Građani su putem radija obaviješteni da ne konzumiraju uginulu ribu, s obzirom na to da je zatrovana i da može uzrokovati zdravstvene posljedice.

Uzorci vode i uginule ribe se ispituju i slijedi, potvrđeno je u Kantonalnom tužilaštvu, istraga o ovom događaju.

 

Autor: Srna

Da su bh. građani nedovoljno ekološki osviješćeni govori podatak da iz dana u dan u blizini brojnih domaćinstava, pogotovo u ruralnim naseljima, "niču" divlje deponije s otpacima.

Nadležni kažu da čine sve kako bi smeće bilo blagovremeno odvezeno na, za to predviđena mjesta, ali priznaju da to nije nimalo lak zadatak jer je mnogo onih koji umjesto u kontejnere vreće s otpacima bacaju pored puta ili u šumu.

To se, kažu u komunalnim preduzećima, najviše odnosi na ruralna naselja, gdje nije organizovano odvoženje smeća pa svako otpad odlaže tamo gdje mu je najlakše.

Prošle sedmice su pripadnici LOT-tima međunarodnih vojnih snaga u BiH, tokom redovnog obilaska terena, na području opštine Livno otkrili dvije lokacije u kojima su bačene uginule ovce i medicinski otpad.

Pripadnici EUFOR-a su o tome obavijestili lokalnu policiju i kantonalnu inspekciju, te je izlaskom na lice mjesta utvrđeno da se pored lokalnog puta Lištani - Lusnić nalazi nekoliko uginulih ovaca, a na lokalitetu Orlovača u gradskoj zoni nekoliko kanti raznog medicinskog otpada.

Kantonalna veterinarska inspekcija je uzela uzorke zbog laboratorijske analize, a policija vodi istragu otkrivanja odgovornih za ta dva ekološka incidenta.

Advija Đonlić, diplomirani inženjer zaštite na radu i zaštite životne sredine i stručni saradnik za zaštitu ekologije u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle, kaže kako nam, da bismo našu zemlju očuvali što čistijom, treba samo motiv.

"Nismo mi ništa 'gluplji', nemarniji, ni tvrdoglaviji od drugih naroda. Narod kod nas je po ko zna koji put dokazao da je 'bistar' pa da se može i edukovati. Samo nam treba motiv. Treba država da 'stane na noge', da se zakon primjenjuje, da se kažnjava. Edukacija je potrebna i mora biti prvi korak, inače se postiže kontraefekat", ocjenjuje Đonlićeva.

Ekološka neosvještenost: Nadležni za evidentiranje i uklanjanje divljih deponija u bh. gradovima kažu da čine sve kako bi smanjili zagađenje urbanih i ruralnih površina, ali da to nije lako jer je dosta nedovoljno ekološki osviješćenih građana.

U Komunalnom preduzeću "Rad" u Sarajevu kažu da do sada nisu imali većih problema s odlaganjem otpada mimo sanitarne gradske deponije.

"Na području Kantona Sarajevo u perifernom dijelu nailazimo na manje ili veće gomile otpada koje uklanjamo, ali toga nije mnogo. Kafilerija je zadužena za odlaganje ostataka od uginulih životinja, tako da se zaista ne dešava često da nailazimo na uginule životinje", objašnjava Ahmed Đipo, portparol "Rada".

U većini naselja širom BiH problem predstavlja bacanje otpada po liticama na periferiji, gdje ne postoje uslovi da ti lokaliteti budu očišćeni od smeća. Takođe, nesavjesni mještani smeće bacaju i u rijeke.

Na području opštine Mrkonjić Grad do sada je nađeno više od 60 divljih deponija, na koje se, kako kaže Mirko Vasić, tehnički direktor u Komunalnom preduzeću Mrkonjić Grad, odlaže apsolutno sve i svašta.

"Ima ih svugdje, u dolinama, naseljenim i nenaseljenim mjestima, pored rijeka, u šumama. Čak je i gradska deponija Mrkonjić Grada jako neuređena. Tu donosi smeće ko god stigne, od kafilerija, koje odlažu uginule životinje, do građevinskog otpada i paljevina, što je zaista veliki problem. Otpad se odlaže na jako mnogo lokacija i u nekontrolisanim količinama", objašnjava Vasić.

Vasić ističe da se građani često javljaju Komunalnoj policiji te ih obavještavaju da je potrebno ukloniti otpad s nekih lokaliteta.

"Radili smo projekte za uklanjanje tih divljih deponija i za sanaciju centralne deponije, ali je za to potrebno na stotine hiljada KM", kaže Vasić.

Deponije u selima: Otpad iz Kozarske Dubice prevozi se na centralnu deponiju u Prijedor.

Nadležni u Kozarskoj Dubici kažu da imaju probleme s kabastim, velikim otpadom, poput namještaja.

"Što se tiče područja grada, to držimo pod kontrolom. Imamo desetak manjih divljih deponija u ruralnom području i mi ih držimo pod nadzorom onoliko koliko je to moguće. Mi smo ih evidentirali, vodimo računa i obilazimo ih skoro svakodnevno kako se ne bi širile, a kada će biti njihovo čišćenje, zavisi od novčanih sredstava", kaže Slobodan Pralica, načelnik Komunalne policije u Kozarskoj Dubici.

Dodaje da građani najčešće nekontrolisano odlažu otpad na perifernim dijelovima grada, na napuštenim imanjima gdje nema vlasnika, te u šumama i uz lokalne puteve. Ističe da nesavjesnih građana ima, ali se nadležni bore koliko mogu da bude kontrolisano odlaganje otpada.

Pralica navodi da osim kućnog otpada, građani na divlje deponije najčešće odlažu piljevinu od drva, građevinski materijal od porušenih objekata, kao i plastičnu ambalažu.

Kese pored puta: U opštini Kneževo/Skender Vakuf kažu da nemaju problema sa divljim deponijama, ali i da ima nesavjesnih građana koji kese s kućnim otpadom ostavljaju pored puta.

Miladin Đuranović, načelnik Komunalne policije u tom gradu, kaže da stanovnici BiH nisu dovoljno ekološki osviješćeni, a kao dokaz za to navodi regionalni put Kneževo/Skender Vakuf - Banjaluka, gdje prolaznici u šumu pored puta bacaju kese sa smećem.

Zahvalna situacija, kada je u pitanju odlaganje otpada, nije ni u opštini Jajce.

"Imamo općinsku deponiju koja nije u skladu s propisima. Najbolje bi bilo da se odredi regionalna deponija, a postojeća zatvori. Međutim, rješenja za ovaj problem nema ni na vidiku", kažu u toj opštini, dodajući da postojeća deponija nema čak ni upotrebnu dozvolu.

U Komunalnoj inspekciji opštine Jajce dodaju da iz postojeće deponije izbijaju neugodni mirisi i da je ona smještena u gusto naseljenom dijelu opštine, a najbliža kuća od nje nije udaljena ni 100 metara.

Problem ruralnog dijela te opštine ogleda se u tome što građani sami odlažu otpad "tamo gdje prije stignu", a stanovnici opštine Jajce bacaju čak i ostatke uginulih životinja.

Otpaci i u šumama: Radenko Banjac, tehnički direktor Šumskog gazdinstva Ribnik, kaže da se na teritoriji tog šumskog gazdinstva trude očistiti divlje deponije.

"Bilo ih je zaista mnogo i mi radimo na njihovom uklanjanju. Dio smo otklonili, a preostale veće smo obilježili. Dešava se da uz šumski put pronađemo vreću sa smećem, a već desetak metara od nje drugu vreću", kaže Banjac.

Pozitivan primjer uređenja deponije jeste onaj u Ramićima kod Banjaluke.

Draženko Bjelić, tehnički direktor regionalne deponije u Ramićima, na kojoj je završena prva faza uređenja, kaže da je u sklopu nje, između ostalog, premješteno oko 360.000 metara kubnih starog otpada, prekriven otpad, probijen kanjon kroz centralni dio deponije, te postavljen kolektor za odvođenje oborinskih voda.

On kaže da je u okviru tog projekta izvršeno i uklanjanje izvjesnog broja deponija.

"U Banjaluci više nema divljih deponija koje godinama traju, već ih Komunalno preduzeće 'Čistoća' za desetak dana odstrani", kaže Bjelić.

Problem u BiH je i taj što u brojnim gradovima ne postoje kontejneri za selektivno odlaganje otpada.

Loši uslovi za recikliranje: Međutim, iako u nekim bh. gradovima imaju takvi kontejneri, u BiH je skoro nikakva mogućnost za njegovu preradu.

"Mislim da se papir može reciklirati u Maglaju, a ostalo izvozimo. Izraženi su problemi kod preduzeća koja odvajaju otpad jer ne znaju šta će s njim, pogotovo sad, kad je ova kriza. Niko neće da ga otkupljuje", kaže Bjelić.

On dodaje da je problematika na deponijama manje izražena u Banjaluci, Prijedoru i Bijeljini, dok u drugim opštinama u RS nije zahvalna situacija.

Đonlićeva iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle kaže da su stanovnici tog grada uglavnom upoznati s ekološkim problemima u svijetu, pa i kod nas.

Dodaje da su u tom gradu spremni za odvajanje otpada, te da se iskreno nadaju da će se takav otpad i reciklirati.

"U suštini, grad je čist, nema nagomilavanja otpada ni u jednom dijelu grada niti oko kontejnera jer se redovno odvozi. Ali, kada se odmakne od grada, već imamo drugačiju sliku. Zato bi se moralo raditi i na edukaciji ruralnog stanovništva", tvrdi Đonlićeva.

Ona ukazuje na činjenicu da ne postoji tržište za materijale od stakla.

"Moja bolna tačka je još i staklo, za koje nemamo ovdje tržište, a koje se toliko nagomilava i samo baca na gradsku deponiju. Ideja o sanitarnoj deponiji u blizini Tuzle, na Lukavcu me 'ponijela' i napisala sam projekat u vezi s tim, ali ništa od toga. Neće biti deponije, a silne pare su potrošene", kaže Đonlićeva.

BANJALUKA - Više od 5.000 kubnih metara smeća prijeti da krene prema Banjaluci nakon što je napukla zaštitna mreža koja sprečava prolaz raznog otpada slivom Vrbasa ka gradu.

Do havarije je došlo nakon što su u Hidroelektrani Bočac pustili nivo vode 1,5 m ispod dozvoljenog minimuma, zbog čega su popucale mreže, tvrdi Joca Stojičić, rukovodilac Eko-centra "Bočac".

Eko-centar "Bočac" sakuplja smeće koje se nagomila uzvodno od njih.

Stojičić kaže da je sreća u nesreći što su radnici odmah primijetili da je vodostaj smanjen ispod dozvoljenog nivoa, te su odmah krenuli da pričvrste sajle i na taj način spriječe da se mreža skroz otkači.

Stojičić kaže da ovo nije prvi ovakav slučaj.

"Ista stvar se desila 5. decembra. Bez upozorenja i bez da nas obavijeste u Hidrocentrali su pustili vodu. Ako se ovo desi ponovo mreže neće izdržati jer su već načete. Onda će sve preostalo smeće krenuti ka Banjaluci", istakao je Stojičić.

On dodaje da sada čekaju da se nivo vode podigne da bi mogli pokupiti sve preostalo smeće i izvršiti kompletnu sanaciju mreža.

Navodi da je šteta ogromna i da je pitanje hoće li njihova sredstva biti dovoljna da se izvrši trajna sanacija.

"Pitanje je da li će iko pokazati interes da se ovo popravi. Bili su predstavnici gradonačelnika Banjaluke, snimili su stanje pa ćemo vidjeti šta će oni odlučiti", kazao je Stojičić.

On dalje navodi da dosad nikako nisu uspjeli da se dogovore s Hidrocentralom da se spuštanje i podizanje nivoa vode dogovara s Eko-centrom kako bi se spremili za njihove aktivnosti.

Tvrdi da je do ovoga došlo jer je "Elektroprivreda RS" pokušala održati visok nivo proizvodnje električne energije iako voda koja je bila u rijeci nije mogla održati tako visok nivo proizvodnje i zbog toga su smanjili akumulaciju više nego što je bilo dozvoljeno.

Branislava Milekić, direktor "Elektroprivrede RS", kaže da nije tačno da su kvote bile niže od propisanog nivoa.

"Mi vodimo računa o nivou vode i mislimo da je podignuta nepotrebna panika", rekla je Milekićeva.

Nedjeljko Kesić, direktor HE Bočac, kaže da nije tačno da je kvota spuštena niže od propisanog nivoa.

"Mi imamo dozvolu da idemo na kvotu 271, a najniža kvota koja je bila je 276. Dakle imali smo još pet metara slobodno. Smeće nije popustilo zbog niske kvote nego zato što ga se nakupilo puno", kaže Kesić.

Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka, kaže da je gradonačelnik dao nalog da se ispita kako je došlo do incidenta i da li postoji ekološka opasnost za grad.

"Koliko sutra ćemo vidjeti kakve je mjere potrebno preduzeti. Mi, inače, podržavamo rad Eko-centra 'Bočac' i s njima smo dosad uvijek dobro sarađivali", rekao je Šajić.

Anđelka Vilendečić, portparol banjalučkog "Vodovoda", poručila je da nema razloga za paniku.

"Uzeli smo uzorak vode i nije primijećeno ništa neobično. Nastavićemo da pratimo situaciju", kazala je Vilendečićeva.

 

Riješiti problem otpada

Centri civilnih inicijativa (CCI) pozvali su juče Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, povodom situacije na akumulaciji Hidroelektrane Bočac, da hitno donese uredbe kako bi bio riješen problem ambalažnog otpada u RS.

"Time bi konačno bilo omogućeno da RS, odnosno BiH, ne bude najzagađenija zemlja regiona i jedina zemlja u kojoj se ne obavlja reciklaža ambalažnog otpada", kažu u CCI-ju.

Fatima Fetibegović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS), odbacila je optužbe CCI-ja.

"U RS se recikliraju one vrste otpada za koje postoje interes i ekonomska opravdanost, a u takva postrojenja spada i pogon za reciklažu plastične ambalaže u Rudanci, kod Doboja", kazala je Fetibegovićeva.

Fetibegovićeva je podsjetila da je Narodna skupština RS u julu prošle godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, čime je stvoren pravni osnov za donošenje podzakonskog akta koji će regulisati upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom.

U BiH ne postoji pogon za obradu elektronskog otpada kojeg je u našoj zemlji, prema nekim procjenama, oko 16.000 tona godišnje. Odnosno, četiri kilograma po glavi stanovnika. Ahmed Đipa, glasnogovornik sarajevskog Komunalnog preduzeća "Rad", kaže da velike količine ovog otpada koji je izrazito štetan po ljudsko zdravlje završe u kontejnerima.

S druge strane, Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša KS, tvrdi da se elektronski otpad ne odlaže na deponije komunalnog otpada, a da se prethodno ne izvrši odvajanje njegovih opasnih dijelova.

Posebna odlagališta

- Kod nas ne postoje posebna odlagališta za elektronski otpad niti postrojenja za njegovo zbrinjavanje koje je veoma skupo. I kada se prikupi, potrebno ga je razdvojiti na opasne i neopasne dijelove. Za opasne dijelove tog otpada, izvoz je, za sada, jedini zakonom prihvatljiv način - kaže Krvavac.

Ona dodaje da prema definiciji postoji električni i elektronski otpad. U električni spada sve što ima utikač, bateriju ili akumulatore, a u elektronski računarska oprema, mobiteli, telefoni.

- U Zakonu o upravljanju otpadom nije posebno naglašen način postupanja s elektronskim otpadom. Potrebno je na entitetskom nivou donijeti poseban pravilnik kojim bi se obavezali proizvođači ove vrste otpada na koji način bi vršili njegovo zbrinjavanje - ističe Krvavac.

U KS nema firmi koje imaju dozvolu da se bave skupljanjem ovog otpada, dok u TK postoje dvije firme koje se, između ostalog, bave i ovom vrstom posla.

Velike količine

"Kemis BiH" je firma iz Lukavca koja prikuplja opasni elektronski otpad i izvozi ga u Austriju i Njemačku. Tamo se jedan dio tog otpada spaljuje, a ostatak reciklira. Firma postoji već godinu dana ali još ni kilogram ovog otpada nije izvezla iako je prikupila već oko šest tona. Maid Hadžimujić, direktor ove firme, kaže da je za izvoz ovih opasnih materija potrebno ih prikupiti 20 tona.

- Sav do sada prikupljeni elektronski otpad držimo u našem skladištu jer niko neće primiti količinu manju od 20 tona - kaže Hadžimujić.

Druga tuzlanska firma koja prikuplja elektronski otpad je "Sid Mil". Njen direktor, Nedžad Bekrić, tvrdi da je opao interes stranih zemalja za opasnim otpadom te da se zahtijevaju zaista velike količine kako bi se on mogao izvesti van BiH.

- Trenutno imamo veoma male količine tih opasnih materija tako da i ne izvozimo. Imamo oko 200 monitora i 500 kilograma elektronskog otpada. Monitori spadaju u opasne materije i oni se spaljuju - kaže Bekrić.

Autor: N. OMEROVIĆ

Autor: N. OMEROVIĆ

Do 5. maja ove godine mora biti obustavljena upotreba deponije čvrstog otpada u Nezucima kod Višegrada, koja je locirana neposredno uz akumulaciju i pregradnu branu Hidroelektrane Višegrad, stoji u Rješenju vodnog inspektora RS Radenka Sanda izdatom  31. oktobra 2008. godine.

Ovim rješenjem nalaženo je da se u roku od šest mjeseci izvrši saniranje zemljišta na kome se nalazi ova deponija i odredi nova lokacija za odlaganje otpada. Inspektor konstatuje da je položaj deponije u Nezucima jednim dijelom u vodnom zemljištu tako da tečni otpad dospijeva u akumulaciono jezero HE.

Krajem prošle godine o ovim problemima Skupštinu opštine upoznao je načelnik Tomislav Popović. Na njegov prijedlog formirane su komisije koje su od 16. januara aktivne na terenu u pronalaženju najpovoljnije lokacije za novu deponiju smeća.

U stručnoj službi opštine Višegrad kažu da su na vrijeme uložili žalbu na pomenuto Rješenje, tako da očekuju produžetak roka za otvaranje nove deponije.

Goraždani na mukama

Stanko Sojanović, v.d. načelnika Odjeljenja za urbanizam i stambeno-komunalne poslove, kaže da su u toku razgovori sa susjednim opštinama u gornjem Podrinju oko izgradnje regionalne deponije, što podržava i Svjetska banka, uz preporuku da se taj projekt provede na području Goražda.

Administracija opštine Goražde ima veliki problem oko pronalaženja lokacije na svom terenu pa će to biti veliki posao u narednim mjesecima za sve opštine gornjeg Podrinja.

Autor: M. ANDRIĆ

WASHINGTON D.C., 25. novembar, 2008 – Izvršni odbor Svjetske banke danas je odobrio sredstva za Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 40 miliona US$.

 

Oslanjajući se na uspjehe Projekta upravljanja čvrstim otpadom koji je u toku, Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom će nastaviti poboljšavati kvalitetu, ekološke standarde, te finansijsku održivost upravljanja čvrstim otpadom u zemlji.

 

Rezultati prvog Projekta su impresivni. U okviru projekta uspostavljeno je šest regionalnih deponija koje će koristiti oko 1,7 miliona ljudi. Gotovo 50 % čvrstog otpada će biti premješteno na sanitarne deponije ili uklonjeno na način koji je siguran za okolinu. Nadalje, ukupno 145 divljih deponija je očišćeno i zatvoreno što je uveliko umanjilo opasnosti po okolinu i zdravlje.

 

“Ovaj projekat predstavlja nastavak uspješnog partnerstva između Bosne i Hercegovine i Svjetske banke u iznalaženju rješenja za upravljanje komunalnim otpadom u zemlji” izjavila je Vesna Frančić, vođa tima Svjetske banke za ovaj projekat. “Projekat će podržati izgradnju 6–8 novih sanitarnih deponija do kraja 2014”.

 

Sredstva Svjetske banke u iznosu od 40 miliona US$ uključuju beskamatni kredit Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u iznosu od 15 miliona US$, te zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 25 miliona US$. Ovo je prvi IBRD zajam za Bosnu i Hercegovinu.

 

“Podržavanjem održive strategije upravljanja čvrstim otpadom koja zadovoljava evropske standarde kvaliteta nadamo se da ne pomažemo samo pobaljšanju života ljudi ove zemlje već i Bosni i Hercegovini na njenom putu u Evropu”, izjavio je Marco Mantovanelli, Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu.

 

Svjetska banka u Bosni i Hercegovini trenutno finansira 16 projekata u vrijednosti od oko 280 miliona US$.