Eko akcija

Jadransko more nezaustavljivo prodire uzvodno od Neretve u BiH, a slana voda trenutno je doprla u naselja nadomak Čapljine! Tačnije, u Višiće i Čeljevo, prigradska čapljinska naselja, u kojima se pojedini mještani već sada hvataju za glavu, jer im u bušotine za navodnjavanje dopire morska voda koja je neupotrebljiva za uzgoj voća i povrća na ovom području.

Nesporna je činjenica da protekle dvije godine Neretva kroz gradsko jezgro Konjica, znatan dio godine, teče zagađena industrijskim uljima, a što se najbolje oslikava kada je manji vodostaj. I proteklog ljeta se skoro svakodnevno sa obnovljene konjičke ćuprije mogao vidjeti spektar duginih boja što se reflektirao sa vodene površine prekrivene tankim filmom ulja. 

Ovom prilikom posjetiocima našeg sajta objavljujemo tekst dopisa što ga je načelnik općine Konjic uputio na više adresa.

Brošura o Gornjoj Neretvi, odnosno o području gornjeg toka Neretve, izdana je krajem protekle godine od strane udruženja za zaštitu okoline Zeleni Neretva iz Konjica, a uz podršku regionalnog ureda za Bosnu i Hercegovinu njemačke Fondacije Heinrich Böll. Publikacija je još jedan pokušaj promocije ovog vrijednog prirodnog resursa kojem prijeti uništenje izgradnjom visokih brana.   

U Neretvi završava kanalizacija ne samo kroz 35 velikih izlivnih otvora nego i bezbroj manjih kojima se fekalije ispuštaju u nju. Praktično, svaka kuća pored rijeke, umjesto da izgradi septičku jamu, kanalizaciju je sprovela u Neretvu. Situacija je tim alarmantnija što je i kanalizacija iz starog Odjela hirurgije Kliničke bolnice Mostar završava u Neretvi, tačnije kod Carinskog mosta.

MOSTAR - Zbog velike zagađenosti rijeka Neretva na području Mostara više nije pogodna ni za kupanje, rečeno je jučer na prezentaciji istraživanja "Identifikacija kanalizacijskih odvoda i utjecaj na rijeku Neretvu u gradskom području Mostara".

Prema riječima Dževada Bašića, tajnika nevladine organizacije ''Sinovi mahale'' iz Mostara, koja je organizirala prezentaciju, uzrok zagađenosti je veliki broj bakterija u dijelu Neretve koja protječe kroz Mostar.

"Tijekom sedamdesetih godina Neretva se u Mostaru mogla piti, osamdesetih se u njoj moglo kupati, dok u zadnje vrijeme pred početak ljetne sezone dobivamo upozorenja iz Zavoda za javno zdravstvo da zbog velikog broja prisutnih koliformnih bakterija voda na gradskom području više nije pogodna ni za kupanje", pojasnio je Bašić.

On je naglasio kako je uzork zagađenju zastarjela kanalizacijska infrastruktura koja nije pratila razvoj grada.

''Još prije 25 godina sarajevski Institut za zaštitu životne sredine to je označio kao osnovni problem. Isto tako, kanalizacijski odvodi nagrđuju jedinstven tok rijeke Neretve. Ti su odvodi jako zapušteni i bilo bi dobro da grad Mostar izdvoji sredstva za sanaciju", izjavio je Bašić.

Rješenje ovog problema je, kaže Bašić, izgradnja novih kanalizacijskih kolektora, za što je već izrađena studija izvodljivosti, a grad je aplicirao za sredstava s federalne razine kako bi se realizirao taj projekt.

„Ništa više neće biti kao prije kada se projekat sistema HE na Gornjoj Neretvi bude realizirao“. Ovo je izjava čelnih ljudi konzorcija Intrade energija – Hidrogradnja – Energoinvest koja se više puta čula na njihovoj prezentaciji projekta HES Gornja Neretva koja je održana 19.02.2008. g. u Sarajevu. Zanimljivo je da isto već godinama govore protivnici projekta samo uz opasku da pri tom koriste kondicional: „ako bi se, ne daj Bože, projekat realizirao“. Naravno, riječi su iste, ali je smisao dijametralno suprotan.
Prezentacija projekta pretencioznog naziva „Čiste ideje - čista energija“ je očajnički napor konzorcija u spašavanju projekta i dobijanju koncesije na osnovu samoinicijativne ponude. Stoga i ne čudi spisak zvanica iz koga se jasno vidi da su pozvani svi oni koji odlučuju i koji lobiraju za projekat. Naravno, na skup nisu pozvani istaknuti znanstvenici i eksperti koji bi mogli ugroziti dirigirani rezultat ovog skupa. Metodom selekcije frizirani su i pozivi predstavnicima medija, a o tome da za NVO sektor na skupu nije bilo mjesta ne treba posebno ni naglašavati. Datum prezentacije nije slučajno izabran jer se sutradan na Parlamentu FBiH trebalo odlučiti o izgradnji elektro-energetskih objekata. Međutim, organizatori skupa ostali su razočarani odzivom jer pozvani vrh najjače stranke u FBiH u potpunosti je bojkotirao prezentaciju. Isti oni koji su osporili dodjelu koncesije putem samoinicijativne ponude.
A na skupu već viđene stvari: govor autora projekta o visokom tehničkom nivou, o najvećim ekološkim standardima, o potpuno ispoštovanoj zakonskoj proceduri itd. „Nama draga Neretva - kako reče promotor ekološke studije - ostaće maksimalno zaštićena, a šanse za razvoj turizma, ribogojilišta itd. biće osnova za razvoj i prosperitet lokalne zajednice“. Izjava rukovodilaca Intrade energije da bi radovi mogli početi odmah nakon zaključenja ugovora o koncesiji van svake je pameti kada se zna da je projekat tek u fazi idejnog rješenja bez ikakvih istražnih radova na terenu. Opet se u izlaganju čulo o maksimalnoj podršci lokalne zajednice (anketa i 90% zagovornika brana), a o onim drugim (peticija sa 15.000 potpisa protiv brana) ni riječi. Također, ni jednom riječju se nisu spomenuli ultimativni zahtjevi općine Konjic.
Učesnicima skupa nisu mogle promaći ni činjenice da je federalni javni pravobranilac osporio zakonitost procedure makar to i stidljivo i marginalno bilo rečeno. Koliko je skup obavio valjano zadaću pokazao je sutrašnji dan: na prijedlog premijera Brankovića Parlament je ponovo, po drugi put, odložio raspravu o izgradnji elektro-energetskih objekata

Manipulacije energetskih lobija oko gradnje hidroelektrana na Neretvi se nastavljaju ...

---

Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju energetskih objekata koju je Vlada FBiH donijela 28.09.2006. g., dva dana prije izbora, nezakonito i u spletu u najmanju ruku čudnih okolnosti, poslije 16 mjeseci trese ovu zemlju. Okolnosti i način donošenja odluke morali su rezultirati svim onim što se sada u vezi sa odlukom dešava. Zato i ne čudi i ono što se moglo čuti od g. H. Silajdžića, člana Predsjedništva BiH, u emisiji Telering (TV OBN) u kojoj je gostovao dana 31.01.2008. g.
Razgovarajući o dešavanjima u energetskom sektoru a u vezi izbora strateških partnera i izgradnje energetskih objekata na upit M. Đakovića, urednika i voditelja emisije, šta g. Silajdžić misli o 13.000 potpisnika peticije iz doline Neretve protiv izgradnje brana na Neretvi g. Silajdžić je kazao: „To je dezinformacija. Naprotiv, postoje spiskovi zagovornika HE iz doline Neretve koje sam lično vidio“. Bio je to očigledan primjer kakve se neistine mogu plasirati i od najviših predstavnika vlasti.
Želimo javnost još jednom podsjetiti o višemjesečnoj kampanji provođenoj od strane nevladinih organizacija protiv izgradnje brana na gornjem toku Neretve, a koja je u većini medija bila jako prisutna. U okviru te kampanje u organizaciji Zeleni – Neretva iz Konjica pokrenuto je prikupljanje potpisa građana BiH koji su protiv brana, a za spas preostalog dijela Neretve, prirodnog dragulja visoke vrijednosti. Peticija građana, sa cca 15.000 potpisa, prvenstveno mladih na koje se g. Silajdžić poziva u emisiji, poslana je na adresu Vlade FBiH koja je i donijela spornu odluku. Poslije više od 40 dana paket sa potpisima se vratio pošiljaocu uz obrazloženje sarajevske pošte da je primalac i poslije više poziva odbio da preuzme pošiljku. Da li su mjere sigurnosti bile razlog da se ne primi ova „eksplozivna naprava“ ili nešto drugo nama nije poznato.
Istovremeno u svim dokumentima koji prate zahtjev potencijalnog koncesionara (Intrade energija) upućen Vladi i Komisiji za dodjelu koncesije uporno se proturaju razni dokumenti: zapisnici i saopćenja koji bi trebali da selektivnim metodama lažiraju opću saglasnost stanovništva i lokalne zajednice za izgradnju hidroenergetskih objekata. Uz dužno uvažavanje svačijeg mišljenja besramno je sakrivati i ignorisati većinsko mišljenje javnosti koje je jasno iskazano u proteklom periodu. Pretpostavljamo da je g. Silajdžić vidio spisak zagovornika brana koji je barem stotinu puta manji od pomenutih spiskova peticije protiv brana. Ističemo i činjenicu da i u ovoj friziranoj i doziranoj informaciji o kobajagi općoj saglasnosti nema zahtjeva općine Konjic o minimalnim uvjetima bez kojih općina neće prići davanju saglasnosti za gradnju.
U svakom slučaju, mi ćemo uskoro ponovo poslati paket-peticiju na adresu Vlade, ali ovaj put na funkcionalniji način i uz upoznavanje svih medija i cjelokupne javnosti.