Eko akcija

Svjetska potrošnja plastičnih vrećica na godinu doseže između 500 milijardi i bilijun komada. Samo se u SAD-u godišnje koristi 100 milijardi vrećica, za što je potrebno 12 milijuna barela nafte. Plastične vrećice “krive” su za smrt tisuća ptica, kornjača i morskih sisavaca koji svake godine uginu nakon što ih pojedu ili se u njima uguše.

LJUBLJANA - Više od 250.000 dobrovoljaca sudjelovalo je u subotu, 18. aprila 2010. godine, u Sloveniji u zajedničkoj nacionalnoj akciji "Očistimo Sloveniju u jednom danu" koja se sastojala od saniranja divljih odlagališta širom države, a prikupljeno je 80.000 kubnih metara raznog otpada, objavili su organizatori.

Beograd -- Svi koji na tržište Srbije plasiraju gume, azbest, baterije, akumulatore, motorna ulja, elektronske i električne proizvode, moraće da plaćaju ekološku taksu.

Beograd - Udruženje građana “Sfera No” izradilo je robote-kontejnere za reciklažu koji, pored prikupljanja otpada, za cilj imaju podizanje ekološke svijesti građana.

PODRŠKA ZA ŠPILJU VJETERNICU  

Zelena akcija / FoE Croatia pridružuje se međunarodnoj potpori Ivi Luciću, predsjedniku speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje iz BIH u nastojanjima da zaštite špilju Vjetrenicu u Popovom Polju, zaleđu Dubrovnika.

Špilja je ugrožena mogućim lošim uređenjem za turističke posjete (izgradnja staze, instalacija za osvjetljenje) bez prethodnog savjetovanja s ovlaštenim ljudima i institucijama, crpljenje vode iz špilje ili iz izvora Lukavac, te  radom obližnjeg kamenoloma.

Vjetrenica i Popovo polje uvršteni  su u Smaragdnu mrežu područja od posebnog značaja za zaštitu u Europi, te je Akademija nauka i umjetnosti BiH predložila osnivanje Višenamjenskog centra za krš Vjetrenica - Popovo polje u Zavali.

Kako je ovo područje od međunarodnog značaja za zaštitu prirode i krških ekosustava, a nalazi se u zaleđu Dubrovnika smatramo kako je neophodno da se i hrvatska javnost pridruži apelu za njenu zaštitu. Stoga pozivamo građane da podrže zaštitare potpisujući on-line peticiju na:  

http://www.ekoakcija.com/content/peticija-za-zastitu-vjetrenice

Kako piše nedeljni „Blic”, Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja predložiće zakon kojim će biti zabranjena proizvodnja plastičnih kesa i podsticana proizvodnja biorazgradive proizvodnje.
U Bosni i Hercegovini još uvijek nema nikakvih naznaka da će se bilo koje od mnogobrojnih nadležnih državnih, entitetskih ili kantonalnih ministarstava početi miješati u svoj posao.

---

„Cilj nam je da se u svim prodavnicama i supermarketima umesto plastičnih koriste papirne kese koje se mogu upotrebljavati i više puta. Proizvodnja i uvoz svih polietilenskih kesa debljine ispod 14 mikrona biće zabranjena, a istovremeno ćemo pomoći da što pre počne proizvodnja biorazgradivih kesa, koje nisu pretnja po životnu sredinu”, prenosi Blic izjavu Olivera Dulića, ministra zaštite životne sredine i prostornog planiranja.

 

Blic piše da se u Srbiji mesečno potroši oko 200 miliona plastičnih kesa „tregeruša”, čija reciklaža je skupa i teško izvodljiva. Podaci su alarmantni i za svet. Prema procenama američkog Zavoda za zaštitu okoline, u celom svetu se godišnje baci između 500 i 1.000 milijardi plastičnih kesa, od čega se reciklira samo jedan odsto njih. Da bi se dobio kilogram polietilena, termoplastike koja se dobija preradom nafte, potrebno je da se u atmosferu ispusti oko dva kilograma ugljen-dioksida. Polietilen se na svetlosti razgrađuje u manje, otrovnije petropolimere koji truju zemlju i vodu.

Prema predlogu Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, dalje navodi Blic, predviđeno je oporezivanje uvoza i proizvodnje plastičnih kesa, čime bi se subvencionisala proizvodnja papirnih kesa. Proizvođači papirnih kesa dobijaće sredstva iz Nacionalnog fonda za razvoj.

„Građane će prelazak Srbije na proizvodnju biorazgradivih kesa koštati samo par dinara mesečno, što nije veliki iznos ako uzmemo u obzir da time čuvaju svoju okolinu”, kaže Dulić, koji najavljuje sankcije prema onima koji ne budu proizvodili biorazgradive kese.

Blic navodi da su u Ministarstvu zaštite čak razmišljali o proizvodnji platnenih kesa, ali da se došlo do zaključka da je trenutno najekonomičnije proizvoditi biorazgradive papirne kese. „Svi veliki trgovački lanci u Srbiji treba da se uključe i pomognu akciju Očistimo Srbiju, tako što će iz svojih prodavnica izbaciti plastične, a uvesti papirne kese. Tim primerom oni će podići ekološku svest građana u čitavoj zemlji”, zaključuje Dulić.

Prelazni period od zabrane proizvodnje plastičnih do početka proizvodnje biorazgradivih kesa trajaće nekoliko meseci, navodi Blic.