Eko akcija

Kanjon Rakitnice između planina Bjelašnice i Visočice

Jahorina planina kod Pala

Na južnoj padini Bjelašnice nema šume više od 100 godina. Kako bi preživjeli, ljudi koji su tu bili nastanjeni morali su je krčiti, nakon čega je ostala ledina. Entuzijasta Nizar Zaćiragić, u saradnji sa Šumarskim fakultetom, pokrenuo je ideju o pošumljavanju ovog dijela olimpijske ljepotice.

Južnu padinu Bjelašnice od Štinjeg dola do Šabića jučer je obišla i ekipa "Avaza" zajedno s Farukom Mekićem, dekanom Šumarskog fakulteta, Zejnilom Berilom, predstavnikom "Sarajevošuma", te Nizarom Zaćiragićem. Obilazeći teren na kojem je planirana sadnja, Mekić je istakao da je ovo kompleksan problem te da površinu od 1.000 hektara treba pošumiti u fazama.

- Prvo moramo stvoriti uvjete za život vrstama koje ovdje mogu uspijevati. Na početku ćemo zasaditi pionirske vrste kao pokus, a nakon toga jelu, smrču, bukvu, bijeli bor... Planirano je da počnemo već najesen - kazao je Mekić i dodao da je sve u formi prijedloga te da će uposlenici fakulteta ubrzo pregledati teren i uraditi prijedlog projekta, nakon čega će aktivno uključiti i državne institucije.

Penjući se na vrh ogoljene Bjelašnice, Zejnil Berilo otkrio je našoj ekipi prijedlog da u ovaj projekt budu uključeni i svi građani KS, tako što će na južnoj padini planine zasaditi nekoliko svojih sadnica.

- Ako bi ovako radili, svaki stanovnik bi imao površinu od 25 kvadratnih metara, na kojoj će zasaditi i održavati svojih pet sadnica. Na ovaj način ćemo vrlo lako pošumiti planiranu površinu - dodao je Berilo.

Zasaditi skoro tri miliona sadnica

- Na površini od 1.000 hektara planiramo zasaditi skoro tri miliona sadnica. Ako bi svake godine sadili po 50 hektara, za realizaciju projekta potrebno je oko 20 godina - rekao je Mekić.

S. MUHIĆ

Općine Hadžići i Trnovo u saradnji sa kantonalnim komunalnim preduzećima predstojećeg vikenda organizuju akciju čišćenja Bjelašnice i Igmana. Da li je u pitanju suštinska promjena odnosa prema ovim zapuštenim planinama ili tek jednokratna kozmetička akcija izazvana nedavnim skandaloznim otkrićima deponija smeća i građevinskog otpada, jezera fekalija usred budućeg nacionalnog parka, pokazaće vrijeme.

---

Kako očistiti Bjelašnicu i Igman i uvesti red, bila je tema sastanka predstavnika općina Trnovo i Hadžići s direktorima preduzeća "Park", "Rad", "Vodovod i kanalizacija", ZOI '84, Spomenik prirode "Vrelo Bosne" i "Sarajevošume". Načelnik Trnova Ibro Berilo istakao je da je dogovoreno da se u subotu organizira akcija čišćenja planina.

- Učestvovat će po deset radnika iz svakog preduzeća, a čistit će i učenici, gorani i izviđači. Bit će postavljeni i punktovi za dodjelu kesa i letaka kako bi upoznali građane o važnosti čistoće - kaže Berilo.

Pored toga, usaglašeno je da VIK u narednih 30 dana sanira kanalizacionu mrežu i šahtove, "Rad" opere sve ulice i trotoare, a "Park" očisti zelene površine. Bit će sanirane i deponije smeća, a na pojedinim područjima "Sarajevošume" zasadit će sadnice.

- Investitori će morati očistiti prostor oko gradilišta, bit će uklonjeni i svi kontejneri te precizno određen prostor za parkiranje - rekao je Berilo, koji dodaje da će biti i javni radovi.

Nažalost, i samo srce budućeg nacionalnog parka "Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica", prelijepa dolina Studenog potoka, napadnuto je divljom gradnjom. Da li će biti bilo kakvih reakcija od strane nadležnih iz opštine, Kantona, Federacije?

Ukoliko prijedlog Vlade FBiH prođe, dio BiH je na putu da dobije nacionalne parkove jedinstvene u svijetu, jer u njima će biti moguća gradnja svega i svačega poput ovih stambenih blokova na slici, izgrađenih u socrealističkom stilu, u Babinom dolu, na olimpijskoj planini Bjelašnici, teritoriji budućeg nacionalnog parka ...